Kako uspješnije pamtiti notni tekst

Pripremila:
Marijana Pajić Šimunović, prof. savjetnik u nastavi klavira

MIŠIĆNA MEMORIJA – KORISNA, ALI NIJE DOVOLJNA

Kada nešto ponavljamo mnogo puta, naše tijelo pamti pokrete. To posebno dolazi do izražaja pri sviranju brzih pasaža i skladbi u brzom tempu.

U vrlo brzom tempu nije moguće svjesno razmišljati o svakoj pojedinoj noti. Tada nam uvelike pomaže mišićna memorija – sposobnost tijela da ponavlja već uvježbane pokrete.

Ali mišićna memorija ima i svoje zamke.

ZAMKA: PONAVLJANJE POGREŠAKA

Ako neku pogrešku ponovimo mnogo puta, a da je nismo osvijestili, i ona može postati dio naše mišićne memorije. Tada ispravljanje pogrešnog pokreta, tona ili prstometa može biti mnogo zahtjevnije. Ponekad nije dovoljno ispraviti samo jednu notu ili jedan takt. Potrebno je ponovno uvježbati i nekoliko taktova prije i poslije problematičnog mjesta kako bi novi, ispravan pokret postao dio cjeline.

PRSTOMET JE DIO NAŠE MEMORIJE!

Kod učenja i memoriranja skladbe vrlo je važno na vrijeme odabrati dobar i funkcionalan prstomet. Dobar prstomet je onaj koji nam omogućuje:

• sigurno i prirodno sviranje
• izvođenje u brzom tempu
• lijepo oblikovanje melodije
• opušten i ekonomičan pokret

Prstomet se, naravno, može naknadno promijeniti. Možda ćemo sami pronaći bolje rješenje ili će nam nastavnik predložiti prikladniji prstomet. Ipak, promjena prstometa nakon duljeg razdoblja vježbanja može biti zahtjevna upravo zato što je stari pokret već postao dio mišićne memorije.

ZAPAMTI!
Biraj prstomet pažljivo – i dovoljno rano.

ZNAŠ LI SKLADBU DOISTA NAPAMET?

Poznata ti je situacija? Možeš odsvirati cijelu skladbu napamet, ali kada ti nastavnik kaže:

„Počni od 34. takta.“

ili: „Odsviraj samo lijevu ruku.“ – odjednom više nisi siguran kako nastaviti.

Iako možeš odsvirati skladbu od početka do kraja! To je često znak da si se previše oslanjao na mišićnu memoriju. Mišićna memorija ima tendenciju pamtiti cijeli slijed pokreta. Zato prekidanje tog slijeda ili započinjanje s nekog drugog mjesta može biti teško.

PRIMJER S NASTUPA

Na pozornici se uvjeti mogu razlikovati od onih u kojima svakodnevno vježbaš:

• drugi instrument
• drukčija stolica
• drugačije osvjetljenje
• novi prostor
• publika
• trema

Sve to može utjecati na automatizirane pokrete. Zbog toga je oslanjanje samo na mišićnu memoriju nepouzdano i rizično.

KAKO ONDA SIGURNIJE PAMTITI SKLADBU?

1. VJEŽBAJ U MALIM CJELINAMA

Nemoj uvijek svirati skladbu od početka do kraja. Odaberi kratke cjeline od:

• dva do četiri takta
• jedne fraze
• jedne glazbene rečenice

Takav način rada zahtijeva više koncentracije, ali omogućuje puno sigurnije pamćenje.

Napravi „mapu“ skladbe

Pokušaj analizirati skladbu i podijeliti je na manje cjeline. Potraži:

• dijelove koji se ponavljaju
• slične motive
• mjesta koja počinju isto, ali završavaju različito
• prijelaze između većih dijelova skladbe

Ako dva mjesta izgledaju slično, ali se u nečemu razlikuju, označi ih različitim bojama u notama.

ISPROBAJ!
Svakoj većoj cjelini skladbe dodijeli jednu boju.
Tako ćeš postupno izgraditi svoju vizualnu mapu skladbe.

2. PREPOZNAJ UZORKE

Poznavanje glazbene teorije i harmonije može nam mnogo pomoći u memoriranju. Ali čak i ako još ne poznaješ mnogo teorije, možeš naučiti prepoznavati uzorke.

Što je uzorak?

Uzorak je mali motiv ili glazbena cjelina koja se ponavlja na isti ili sličan način. Takve uzorke često nalazimo u pratnji lijeve ruke. Primjeri su:

• Albertijev bas u Mozartovim djelima, primjerice u Sonati C-dur KV 545
• obrasci rastavljenih akorada u Chopinovim nokturnima
• ponavljajući ritamski ili melodijski motivi

Kada prepoznaš uzorak, više ne moraš svaku notu pamtiti kao zasebnu informaciju. Počinješ razumijevati kako se glazba kreće.

Primjer: Chopinova Fantaisie-Impromptu

Kod rastavljenih akorada u lijevoj ruci može pomoći da tonove određene skupine najprije odsviramo istodobno – kao akord. Tako lakše čujemo i razumijemo harmonijsku progresiju koja se skriva iza brzog niza nota.

3. VJEŽBAJ U RAZLIČITIM TEMPIMA

Nemoj brze dijelove uvijek svirati samo brzo. Sviraj ih:

• vrlo polako
• umjereno
• u srednjem tempu
• tek zatim u konačnom tempu

Zašto? Jer na taj način održavaš mozak i pokret fleksibilnima. Ako uvijek sviraš samo u jednom tempu, postoji opasnost da se skladba „zaključa“ u jedan automatski slijed pokreta.

ZAPAMTI!
Polako sviranje nije korak unatrag.
Ono je jedan od najvažnijih načina sigurnog učenja.

4. MIJENJAJ RITAM

Brze pasaže pokušaj odsvirati u različitim ritamskim varijantama. Primjerice:

• duga – kratka
• kratka – duga
• dvije brze – dvije spore note
• punktirani ritam
• različite skupine i naglasci

Takvim vježbanjem više se ne možeš potpuno osloniti na automatizirani pokret. Prisiljavaš svoje uho, mozak i prste da ponovno osvijeste svaki ton i svaku poziciju. To vodi prema sigurnijem pamćenju.

5. VJEŽBAJ SVAKU RUKU POSEBNO

Posebnu pažnju posveti lijevoj ruci. Mnogi učenici prirodno više slušaju melodiju koja se nalazi u desnoj ruci. Zato se može dogoditi da desnu ruku dobro pamte, dok lijeva ostaje uglavnom oslonjena na automatizirani pokret. Ako želiš skladbu sigurno znati napamet, važno je da tvoje uho može pratiti i pamtiti obje ruke.

PROVJERI SE!
Možeš li odsvirati lijevu ruku samostalno od početka do kraja?
Možeš li započeti lijevom rukom iz sredine skladbe?

Ako ne možeš – znaš što treba dodatno vježbati.

6. POVREMENO VRATI NOTE ISPRED SEBE

Kada učimo svirati napamet, u jednom trenutku moramo maknuti note i provjeriti što smo zapamtili. Ali nakon što skladbu već znamo napamet, korisno je ponovno otvoriti note.

Zašto? Jer bez nota lako zaboravimo sitne, ali važne detalje:

• dinamiku
• artikulaciju
• lukove
• fraziranje
• naglaske
• oznake tempa
• upute koje je zapisao nastavnik

Svirati napamet ne znači samo odsvirati točne note. Cilj je zapamtiti i glazbeni smisao skladbe.

7. SVIRAJ „U GLAVI“

Ovo je jedan od najzahtjevnijih, ali i najboljih testova memorije.

Zatvori note.

Nemoj svirati na instrumentu.

Pokušaj cijelu skladbu proći u mislima.

Možeš zamišljati:

• kako skladba zvuči
• gdje se nalaze tvoje ruke
• koji prst koristiš
• gdje počinje nova fraza
• koja harmonija slijedi
• kako izgleda notna stranica

Ako negdje u glavi „zapneš“, vrlo je vjerojatno da to mjesto još nije potpuno sigurno memorirano.

IZAZOV!
Pokušaj mentalno odsvirati skladbu prije spavanja, u autobusu ili dok čekaš početak nastave.

TESTIRAJ SVOJU MEMORIJU

Nakon što si skladbu vježbao na različite načine, vrijeme je da provjeriš koliko je memorija zaista sigurna. Jedan od najboljih načina je:

Snimi se!

Postavi mobitel ili kameru i odsviraj skladbu kao da si na nastupu.

Odsviraj nekome!

Pozovi člana obitelji, prijatelja ili kolegu i odsviraj skladbu od početka do kraja. Već sama prisutnost druge osobe ili kamere može izazvati malu dozu napetosti. Upravo tada najlakše primjećujemo mjesta na kojima se još uvijek previše oslanjamo na automatizirani pokret. Ta mjesta nisu neuspjeh. Ona nam samo pokazuju:

„Ovdje trebam još malo pažnje i fokusiranog rada.“

MALI TEST: KOLIKO DOBRO POZNAJEM SVOJU SKLADBU?

Pokušaj odgovoriti s DA ili JOŠ NE:

□ Mogu započeti skladbu s nekoliko različitih mjesta.
□ Mogu odsvirati desnu ruku zasebno.
□ Mogu odsvirati lijevu ruku zasebno.
□ Znam gdje se pojavljuju dijelovi koji se ponavljaju.
□ Znam gdje se slični dijelovi međusobno razlikuju.
□ Mogu skladbu odsvirati vrlo polako bez gubitka sigurnosti.
□ Mogu zamisliti skladbu i bez instrumenta.
□ Znam dinamiku, artikulaciju i fraziranje.
□ Mogu nastaviti nakon pogreške bez vraćanja na sam početak.
□ Odsvirala/odsvirala sam skladbu pred drugom osobom ili kamerom.

Ako na nekoliko pitanja odgovoriš „još ne“, upravo si dobio odličan plan za sljedeće vježbanje!

ZA KRAJ

Dobro glazbeno pamćenje nije samo poseban talent. Ono se razvija. Što više načina pamćenja uključimo – pokret, sluh, vid, razumijevanje i mentalnu predodžbu – to će naše izvođenje biti sigurnije. Zato ne vježbaj samo više. Vježbaj pametnije, svjesnije i usmjerenije.

Dobra memorija rezultat je FOKUSIRANE PRAKSE PAMĆENJA.